Svjetske vlade planiraju proizvesti 120% više fosilnih goriva do 2030. nego što se može sagorjeti pod zagrijavanjem od 1.5°C:

Vrijeme čitanja: 3 zapisnik

Ovo je Program UN za životnu sredinu press release. 

Najrobi, 20. novembar 2019 – Svijet je na putu da proizvede mnogo više uglja, nafte i plina nego što bi to bilo u skladu s ograničavanjem zagrijavanja na 1.5°C ili 2°C, stvarajući “proizvodni jaz” zbog kojeg je klimatske ciljeve mnogo teže postići, navodi se u prvom izvještaj procijeniti planove i projekcije zemalja za proizvodnju fosilnih goriva.

Izvještaj o proizvodnom nedostatku nadopunjuje Program UN-a za okoliš (UNEP) Izveštaj o emisijama gasa, što pokazuje da obećanja zemalja nisu u skladu sa smanjenjem emisija potrebnim za postizanje globalnih temperaturnih ograničenja.

Zemlje planiraju da proizvode fosilna goriva daleko iznad nivoa potrebnih za ispunjavanje svojih klimatskih obećanja prema Pariškom sporazumu, koja su sama po sebi daleko od adekvatne. Ovo prekomjerno ulaganje u opskrbu ugljem, naftom i plinom blokira infrastrukturu fosilnih goriva što će otežati postizanje smanjenja emisija.

“Tokom protekle decenije, razgovor o klimi se pomjerio. Sve više se prepoznaje uloga koju nesputano širenje proizvodnje fosilnih goriva igra u potkopavanju klimatskog napretka”, rekao je Michael Lazarus, vodeći autor izvještaja i direktor američkog centra Stockholmskog instituta za životnu sredinu. “Ovaj izvještaj po prvi put pokazuje kolika je razlika između pariških temperaturnih ciljeva i planova i politika zemalja za proizvodnju uglja, nafte i plina. Također dijeli rješenja, predlažući načine da se pomogne u zatvaranju ovog jaza kroz domaću politiku i međunarodnu saradnju.”

Izvještaj su izradile vodeće istraživačke organizacije, uključujući Stockholmski institut za životnu sredinu (SEI), Međunarodni institut za održivi razvoj, Institut za prekomorski razvoj, CICERO centar za međunarodno istraživanje klime i okoliša, Climate Analytics i UNEP. Preko pedeset istraživača dalo je doprinos analizi i pregledu, obuhvatajući brojne univerzitete i dodatne istraživačke organizacije.

U predgovoru izveštaja, izvršni direktor UNEP-a Inger Andersen napominje da su emisije ugljenika ostale tačno na nivoima projektovanim pre deceniju, prema uobičajenim scenarijima koji se koriste u Izveštajima o prazninama u emisijama.

“Ovo zahtijeva izoštren i dugo zakašnjeli fokus na fosilna goriva”, piše ona. „Svjetskom snabdijevanjem energijom i dalje dominiraju ugalj, nafta i plin, što dovodi do nivoa emisija koji nisu u skladu s klimatskim ciljevima. U tu svrhu, ovaj izvještaj uvodi jaz u proizvodnji fosilnih goriva, novu metriku koja jasno pokazuje jaz između povećanja proizvodnje fosilnih goriva i pada potrebnog za ograničavanje globalnog zagrijavanja.”

Glavni nalazi izvještaja uključuju:

• Svijet je na putu da proizvede oko 50% više fosilnih goriva u 2030. nego što bi to bilo u skladu s ograničenjem zagrijavanja na 2°C i 120% više nego što bi bilo u skladu s ograničavanjem zagrijavanja na 1.5°C.
• Ovaj proizvodni jaz je najveći za ugalj. Zemlje planiraju proizvesti 150% više uglja u 2030. nego što bi to bilo u skladu s ograničenjem zagrijavanja na 2°C, i 280% više nego što bi bilo u skladu s ograničavanjem zagrijavanja na 1.5°C.
• Nafta i plin su također na putu da premaše budžete za ugljik, uz kontinuirano ulaganje i infrastrukturu koja je blokirala korištenje ovih goriva, sve dok zemlje ne proizvedu između 40% i 50% više nafte i plina do 2040. godine nego što bi to bilo u skladu s ograničenjem zagrijavanja na 2° C.
• Nacionalne projekcije sugeriraju da zemlje planiraju proizvodnju 17% više uglja, 10% više nafte i 5% više plina u 2030. nego što je u skladu s implementacijom NDC-a (što samo po sebi nije dovoljno da ograniči zagrijavanje na 1.5°C ili 2°C).

Zemlje imaju brojne opcije za zatvaranje proizvodnog jaza, uključujući ograničavanje istraživanja i eksploatacije, uklanjanje subvencija i usklađivanje budućih planova proizvodnje sa klimatskim ciljevima. Izvještaj detaljno opisuje ove opcije, kao i one dostupne kroz međunarodnu saradnju u okviru Pariskog sporazuma.

Autori takođe naglašavaju važnost pravednog prelaska sa fosilnih goriva.

„Postoji hitna potreba da se osigura da oni koji su pogođeni društvenim i ekonomskim promjenama ne budu ostavljeni“, rekla je autorica izvještaja i istraživačka saradnica SEI Cleo Verkuijl. “Istovremeno, planiranje tranzicije može izgraditi konsenzus za ambicioznije klimatske politike.”

Izvještaj o proizvodnom nedostatku dolazi nakon što se više od 60 zemalja već obavezalo da će ažurirati svoje nacionalno određene doprinose (NDC), koji su postavili svoje nove planove smanjenja emisija i klimatska obećanja prema Pariškom sporazumu, do 2020. godine.

„Zemlje mogu iskoristiti ovu priliku da integrišu strategije za upravljanje proizvodnjom fosilnih goriva u svoje NDC – što će im zauzvrat pomoći da postignu ciljeve smanjenja emisija“, rekao je Niklas Hagelberg, UNEP-ov koordinator za klimatske promjene.

„Uprkos više od dvije decenije kreiranja klimatske politike, nivoi proizvodnje fosilnih goriva su viši nego ikad“, rekao je izvršni direktor SEI, Måns Nilsson. “Ovaj izvještaj pokazuje da je kontinuirana podrška vlade vađenju uglja, nafte i plina veliki dio problema. U dubokoj smo rupi – i moramo prestati kopati.”

O programu zaštite okoliša UN-a

UNEP je vodeći svjetski glas u okruženju. Omogućuje liderstvo i potiče partnerstvo u brizi za okoliš nadahnjujući, informirajući i omogućujući narodima i narodima da poboljšaju svoju kvalitetu života bez ugrožavanja kvaliteta budućih generacija.

Za više informacija obratite se:

Keishamaza Rukikaire, Voditeljica vijesti i medija, UN-ov program za okoliš, +254717080753
Emily Yehle, službenik za štampu, Stockholmski institut za okoliš (SEI)

Fotografija banera sa Pixabaya