Specijalni izvještaj SZO: Smanjenje kratkotrajnih zagađivača klime neophodno je za zdravlje i klimu:

Dan McDougal, viši saradnik u koaliciji za klimu i čistoću, složio se i rekao da borba protiv kratkotrajnih zagađivača klime i ugljičnog dioksida može imati trenutne koristi.

„Fokusiramo se na kratkotrajne zagađivače klime zbog dvije stvari – jedne, veze sa zdravljem – to su zagađivači zraka koji imaju najneposredniji utjecaj na zdravlje i njihovo rješavanje ima stvarnog smisla, a dvije zbog temperaturnog utjecaja ovih jako zagrijavanja Zagađivač je mnogo puta veći od ugljičnog dioksida”, rekao je gospodin McDougal. “Ali budući da su ove tvari kratkog vijeka u atmosferi, djelovanje na sprječavanju njihovih emisija može odmah utjecati na temperaturu.”

“Poduzimanjem globalnih akcija svijet može izbjeći zagrijavanje do 0.6 stepeni Celzijusa od sada do 2050. godine”, rekao je. „Dakle, ako želimo da ispunimo ciljeve postavljene Pariškim sporazumom, moramo se apsolutno pozabaviti SLCP-ima pored ugljen-dioksida.”

Izvještaj izdvaja dva kratkotrajna zagađivača klime s najvećim utjecajem na klimatske promjene i zdravlje, crni ugljik i metan.

Crni ugljenik (ili čađ), nastaje neefikasnim sagorijevanjem u izvorima kao što su štednjaci i dizel motori. Crni ugljik utiče na regionalne klimatske sisteme, ubrzavajući povlačenje glečera u planinskim regijama i Arktiku i ometajući južnoazijski monsun. Takođe značajno doprinosi (5-15%) urbanoj izloženosti finim česticama.

metan je moćan gas staklene bašte koji reaguje sa drugim zagađivačima i stvara ozon na nivou zemlje, koji je odgovoran za 230 000 smrtnih slučajeva od hroničnih respiratornih bolesti svake godine.

Smanjenje kratkotrajnih zagađivača klime prva je od sedam preporuka u izvještaju. Ostalih šest su:

• Uključiti zdravstvene implikacije mjera ublažavanja i prilagođavanja u dizajn ekonomskih i fiskalnih politika, uključujući određivanje cijena ugljenika i reformu subvencija za fosilna goriva.

• Uključiti obaveze zaštite zdravlja iz UNFCCC i Pariskog sporazuma, u pravilnik za Pariški sporazum; i sistematski uključiti zdravlje u NDC, nacionalne planove adaptacije i nacionalne komunikacije UNFCCC-u.

• Ukloniti postojeće prepreke za ulaganje u zdravstvenu adaptaciju na klimatske promjene, posebno za zdravstvene sisteme otporne na klimu i zdravstvene ustanove „pametne klime“.

• Olakšati i promovirati angažman zdravstvene zajednice kao pouzdanih, povezanih i predanih zagovornika klimatskih akcija.

• Mobilizirati gradonačelnike i druge lokalne lidere, kao šampione međusektorske akcije za smanjenje emisija ugljika, povećanje otpornosti i promoviranje zdravlja.

• Sistematski pratiti napredak u zdravlju koji je rezultat ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja, i izvještavati Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama, globalne procese upravljanja zdravljem i sistem praćenja SDG-a.

U izvještaju se zemlje pozivaju da učine više na ublažavanju klimatskih promjena, navodeći da su koristi daleko veće od troškova.

Ako se ispune obaveze za ublažavanje iz Pariskog sporazuma, navodi se u izvještaju, do sredine stoljeća bi mogli biti spašeni milioni života smanjenjem zagađenja zraka. Strože politike ublažavanja bi također rezultirale većim zdravstvenim prednostima.

Prema izvještaju, najnoviji dokazi pokazuju da bi zdravstveni dobici od energetskih scenarija za postizanje pariških klimatskih ciljeva više nego pokrili financijske troškove ublažavanja na globalnom nivou i premašili bi one u zemljama poput Kine i Indije za nekoliko puta.

U izvještaju se upozorava da nedjelovanje podriva društvene i ekološke determinante zdravlja, uključujući pristup ljudi čistom zraku, bezbednoj vodi za piće, dovoljnoj količini hrane i sigurnom skloništu. Klimatske promjene će uticati na zdravlje, posebno u najsiromašnijim, najugroženijim zajednicama kao što su male ostrvske države u razvoju (SIDS) i najmanje razvijene zemlje, čime se povećavaju zdravstvene nejednakosti.

Specijalni izvještaj COP 24: Zdravlje i klimatske promjene napisan je na zahtjev Franka Bainimarame, predsjednika COP 23 i premijera Fidžija, s ciljem da pruži:

• Globalno znanje o povezanosti klimatskih promjena i zdravlja.

• Pregled inicijativa i alata kojima nacionalna, regionalna i globalna zajednica javnog zdravlja podržava i povećava aktivnosti za implementaciju Pariskog sporazuma za zdravije i održivije društvo.

• Preporuke za pregovarače UNFCCC-a i kreatore politike o maksimiziranju zdravstvenih koristi od suočavanja sa klimatskim promjenama i izbjegavanju najgorih zdravstvenih uticaja ovog globalnog izazova.

Možete preuzeti izvještaj OVDJE.

Pročitajte originalni članak OVDJE. 

Fotografija banera: Ravi Choudhary/Hindustan Times preko Getty Images