Obnovite tresetišta za smanjenje globalnih emisija:

Vrijeme čitanja: 3 zapisnik

Zaštita i obnova tresetišta može smanjiti globalnu emisiju stakleničkih plinova za 800 miliona metričkih tona godišnje – što je ekvivalent godišnjim emisijama Njemačke – prema novom izvještaju koji je danas objavio Program UN-a za okoliš (UNEP) i Globalna inicijativa za tresetišta (GPI). Izvještaj poziva na ulaganja do 46 milijardi dolara godišnje do 2050. kako bi se smanjila skoro polovina emisija uzrokovanih isušivanjem i spaljivanjem tresetišta.

"Ekonomija očuvanja, obnove i održivog upravljanja tresetišta” politički izvještaj, identifikuje da su vodeći uzroci lošeg upravljanja tresetištem potcijenjenost i nedovoljna ulaganja. Popunjavajući ključne praznine u informacijama o tresetištu, izvještaj detaljno opisuje ekonomske i ekološke mogućnosti za jačanje javnih i privatnih ulaganja u zaštitu tresetišta.

GPI će podijeliti prvu osnovnu mapu za procjenu njihove lokacije širom svijeta na marginama tekuće Konferencije UN-a o klimatskim promjenama (COP26). Ono što je jasno je da pokrivaju tresetišta samo 3% globalne kopnene površine, ali čuvajte barem dvostruko više ugljenika od svih svjetskih šuma. Oni su također kritičan dom za mnoge endemske i ugrožene vrste.

„Ulaganje u tresetišta je trostruka pobjeda za ljude, klimu i biodiverzitet“, kaže profesorica Joanne Burgess, koautorica izvještaja. „Tresišta treba da budu centralna za globalna ulaganja u rešenja zasnovana na prirodi, kao deo globalne strategije koja okončava podcenjivanje i nedovoljno finansiranje ovih ključnih ekosistema.”

Tresetišta pružaju višestruko ekološke, ekonomske i kulturne koristi zajednicama oko njih, uključujući održavanje zaliha vode i kontrolu zagađenja i sedimenata: preko 2,300 km2 tresetišta isporučuju pitka voda za 71.4 miliona ljudi širom sveta, au Irskoj i Velikoj Britaniji, tresetišta snabdevaju oko 85% sve vode za piće.

Dianna Kopansky, UNEP-ova globalna koordinatorica tresetišta, naglasila je da su „tresišta ugroženi ekosistem, sa 15% njih se isuši za ispašu, poljoprivredu, šumarstvo i rudarstvo. One nesrazmjerno doprinose klimatskim promjenama, bitne su za sigurnost vode i važna su mjesta za prirodu i ljude. Još 5-10% tresetišta širom svijeta degradiraju se uklanjanjem ili izmjenom vegetacije. Razvoj infrastrukture je još jedan vozač opadanja tresetišta.

 

“Nekontrolirano, konverzija tresetišta u tropskim regijama bi mogla dvostruko na oko 300,000 km2 do 2050. Isušena tresetišta su vrlo sklona šumskim požarima koji emituju stakleničke plinove koji zagrijavaju planetu i toksični zagađivači“, dodala je. „Oksidacija treseta iz požara je odgovorna za to 5% svih emisija povezanih s ljudima. Pretvaranje ih u globalni ponor ugljika bi zahtijeva ponovno vlaženje 40% isušenih tresetišta.”

Pokrenut kao dio doprinosa GPI-a Desetljeće UN-a za obnovu ekosistema, izvještaj nalazi da je glavni uzrok lošeg upravljanja tresetištem potcijenjenost njihovog ekonomskog doprinosa.

„Demonstracija i bilježenje ekonomskih prednosti potencijala skladištenja ugljika tresetišta pruža zdravu osnovu za obnovu. Novčana vrijednost tresetišta nudi izvrsno opravdanje finansijskim institucijama i drugim privrednim sektorima da su troškovi povezani s obnovom tresetišta zaista ulaganje u održivost i dobrobit”, kaže Pushpam Kumar, glavni ekonomista za okoliš, UNEP.

Potrebna godišnja ulaganja u konzervaciju su 28.3 milijarde dolara i 11.7 milijardi dolara, ali je potrebno mnogo više za ponovno vlaženje i obnovu tresetišta. Ulaganje u isplativu obnovu tresetišta imalo bi ogromne ekonomske koristi, smanjujući globalne emisije stakleničkih plinova samo u tropskim tresetišta za 800 miliona metričkih tona godišnje – ekvivalentno na ukupne emisije Njemačke i 3% globalnih emisija.

Autori preporučuju prestanak potcjenjivanja tresetišta usvajanjem politika, propisa i drugih mjera koje osiguravaju da se u obzir uzme puna vrijednost tresetišta. Na primjer, ukidanjem subvencija i drugih oblika finansijske podrške poljoprivredi, šumarstvu, rudarstvu i drugim ekonomskim aktivnostima koje prekomjerno degradiraju ili pretvaraju tresetišta i izdvajanjem ostvarenih ili ušteđenih prihoda u očuvanje, obnovu i održivo upravljanje tresetištem. Autori takođe preporučuju okončanje nedovoljnog ulaganja u tresetišta povećanjem privatnog i javnog finansiranja za zaštitu tresetišta na globalnom nivou, i uspostavljanjem kompenzacija za biodiverzitet, plaćanja za usluge ekosistema, dobrovoljnih tržišta ugljenika, REDD+, razmene duga za prirodu i zelenih obveznica.

 

NAPOMENE:

O Globalnoj inicijativi za tresetišta (GPI):

Globalna inicijativa za tresetišta je međunarodno partnerstvo pokrenuto na UNFCCC COP u Marakešu, Maroko, krajem 2016. Predvođen Programom Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP), naš cilj je zaštititi i očuvati tresetišta kao najveće svjetske kopnene organske zalihe ugljika i kako bi se spriječilo njegovo ispuštanje u atmosferu.