Moldavija na jasnom putu ka eliminaciji zagađenja vazduha iz drumskog saobraćaja - BreatheLife2030
Ažuriranja mreže / Kišinjev, Moldavija / 2019

Moldavija na jasnom putu ka eliminaciji zagađenja vazduha iz drumskog saobraćaja:

Stanovnici će uživati ​​u čistijim gradovima i dužem životnom vijeku jer se istočnoevropska zemlja pridržava najstrožih kriterija kvaliteta goriva. Slične zemlje mogu lako slijediti primjer.

Kišinjev, Moldavija
Oblik Napravljen Sketchom.
Vrijeme čitanja: 5 zapisnik

ovo članak je od strane Koalicije za klimu i čist zrak. 

Otrovni izduvni gasovi koji nastaju starenjem dizel vozila uskoro će biti eliminisani iz Moldavije nakon usvajanja revolucionarnog novog zakona u februaru 2019. godine – prvog u zemlji koji cilja na kvalitet goriva. Kao rezultat toga, lokalno stanovništvo može se radovati dužem životu, čistijim ulicama, poboljšanom životnom standardu i većem izboru hibridnih i električnih vozila.

Zakon, koji povezuje puteve u Moldaviji, daje gorivo u skladu sa specifikacijama Direktiva o kvalitetu goriva Evropske unije (EU) 98/70/EC, je veliki korak za istočnoevropsku zemlju. Ograničenja kvaliteta goriva u Moldaviji su izostala zbog različitih faktora, uključujući zavisnost od transportnog goriva i uvoza vozila iz susjednih zemalja, kao i korištenje standarda bivšeg Sovjetskog Saveza. To je stvorilo štetne efekte na kvalitet zraka. Nasuprot tome, kriterijumi kvaliteta goriva EU, sa kojima se Moldavija približava, rangirani su među najstrožim na svetu.

“Prije ove mjere nismo imali propise o kvalitetu goriva, pa smo stoga uvozili gorivo niza različitih kvaliteta iz zemalja koje nisu članice EU. Nešto od toga je bilo vrlo niske ocjene. Kada su se nudila, kvalitetnija goriva su morala konkurirati gorivom nižeg kvaliteta na osnovu cijene”, objašnjava Stela Drucioc, kontakt osoba Koalicije za klimu i čist zrak u Moldavske vlade Ministarstvo životne sredine.

Odsumporavanje

Jedan od novih, čistijih autobusa dodat je voznom parku u Kišinjevu, Moldavija. Fotografija iz CCAC.

Pogođeni su i benzin i dizel, ali će zakonodavstvo ostaviti posebno veliki pečat na tržištu dizela jer dizel čini oko 70% uvoza goriva. Istovremeno, dizel vozila čine 57% novih registrovanih uvezenih vozila u 2015. godini, prema Moldavskoj globalnoj bazi podataka o ekonomiji goriva.

Uvoz dizela i benzina sada mora imati maksimalni sadržaj sumpora od 10 dijelova na milion (ppm). To se može porediti sa maksimalnim do sada od 350 ppm iz uvoza izvan EU – znatno iznad nivoa koji su naučnici smatrali zdravim ili ekološki prihvatljivim. Čistiji dizel je skuplji za proizvodnju, tako da odsumporavanje na duži rok deluje kao destimulacija za proizvodnju dizel vozila.

Sumpor je glavni izvor toksičnih supstanci, uključujući fine čestice (PM2.5), koje se smatraju uzrokom prerane smrti od kardiovaskularnih bolesti i raka, i crnog ugljika, kratkotrajnog zagađivača klime. Dakle, zemlja prelazi u jednom koraku s goriva s visokim sadržajem sumpora na odsumporavanje isključujući sve osim novih goriva sa ultra niskim sadržajem sumpora – najboljih na tržištu. Stanovništvo može očekivati ​​da će zbog toga biti zdravije.

Voće nisko viseće

U međuvremenu, Moldavija zadržava svoje mjesto lidera u unapređenju ne samo goriva već i vozila, kao što je navedeno u Koalicijskom izvještaju iz 2016. Globalna strategija sumpora. Cilj strategije je smanjenje zagađenja puteva dizelom širom svijeta. Ovo je stimulisalo i informisalo novu politiku moldavske vlade. Cilj mu je skoro eliminacija goriva sa visokim sadržajem sumpora na cestama i utire put za smanjenje od 90% ili više emisija finih čestica i crnog ugljika sa cesta širom svijeta.

Zemlje kao što je Moldavija predstavljaju 'nisko visi voće' u nastojanju da se ukine dizel sa visokim sadržajem sumpora jer, kao uvoznici, postoji manje prepreka za usklađivanje sa boljim standardima goriva. Za razliku od zemalja koje proizvode ili rafiniraju gorivo, uvoznici ne moraju ulagati u modifikacije domaćih rafinerija. Istovremeno, položaj Moldavije u blizini tržišta EU sa višim standardima je učinio očiglednim kandidatom za brzu tranziciju na goriva sa ultra-niskim sadržajem sumpora koja su lako dostupna u ovim ekonomijama.

„Geografski položaj Moldavije znači da može imati koristi od napretka u Evropskoj uniji. Koalicija podržava harmonizaciju regionalnog kvaliteta goriva bez čađi i standarda emisija vozila među zemljama koje dijele zajedničko tržište goriva i vozila. Moldavija je odličan slučaj za brzu tranziciju,” komentira Denise Sioson, koordinator za Koaliciju Inicijativa za teška vozila, koji radi na postizanju velikih smanjenja crnog ugljika kroz usvajanje propisa o čistom gorivu i vozilima i pratećim politikama.

Uspostavljanje osnovne linije

Maglovito znanje o statusu kvaliteta goriva i tehnologije dolazećih vozila kočilo je razvoj vladine politike, sprečavajući jasnu definiciju trenutnih uslova. Kako god, pomoć Koalicije postavio je na pravi put, ubrzavajući usvajanje novog zakona kroz niz inicijativa za prikupljanje podataka i obuku koje su razjasnile status quo.

“Koalicija i okoliš UN odigrali su zaista veliku ulogu kao katalizator u brzom postizanju rezultata”, komentira Stela Drucioc, skrećući pažnju na razvoj baze podataka o potrošnji goriva na novoregistriranim vozilima. Usvajanje standarda kvaliteta goriva, procjena dolaznog voznog parka Moldavije i ispitivanje trenutnog kvaliteta goriva podržano je od strane Koalicione inicijative za teška vozila u partnerstvu sa UN za okoliš i Globalnom inicijativom za ekonomičnu potrošnju goriva (GFEI).

Od završetka baze podataka 2018. godine, Ministarstvo životne sredine Moldavije sada ima osnovnu liniju za potrošnju auto goriva i emisiju CO2 iz svog voznog parka. Koristeći podatke o uvozu vozila od 2005. godine, istražitelji su identifikovali potrošnju goriva i emisije u sektoru.

„Razvijanje potpunije slike o kvaliteti goriva i situaciji sa emisijama vozila u Moldaviji je ključno za planiranje buduće politike i projektovanje smanjenja emisija CO2 i ne-CO2. Koraci Moldavije u usvajanju čistijih, efikasnijih vozila omogućit će potrošačima da izaberu i pristupe najboljoj tehnologiji dostupnoj na tržištu – uključujući električna vozila,” objašnjava Elisa Dumitrescu, programska savjetnica u UN-u za životnu sredinu, koja je podržala projekat.

U okviru Inicijative Koalicije za podršku nacionalnom delovanju i planiranju (SNAP), koja pomaže zemljama da pojačaju akciju protiv kratkotrajnih zagađivača klime na koordiniran i prioritetan način, stručnjaci su takođe pomogli u izgradnji kapaciteta u nekoliko alata i tehnika. Ovo uključuje sektorske inventare, praćenje i izvještavanje o zagađenju zraka, uključujući crni ugljik. Ovo se traži od Moldavije u skladu sa Konvencijom o dalekosežnom prekograničnom zagađenju vazduha (LRTAP), koja pokriva emisije elemenata kao što su sumpor i jedinjenja kao što su azotni oksidi, što iznosi oko 26 zagađivača vazduha.

Uspjesna prica

Za zemlje u sličnom položaju, priča o Moldaviji djeluje kao putokaz ka atraktivnoj ruti koja je pred nama: niz koraka koji su dostupni po relativno maloj cijeni. Njihovo putovanje će vjerovatno biti lakše ako, poput Moldavije, ove zemlje ne uvoze samo goriva već i vozila sa susjednih tržišta sa višim standardima.

Zasigurno, stanovništvo Moldavije će postati svjesno negativnog utjecaja evidentnog prijevremenih smrti zbog sumpora u putnim gorivima. Zaista, procjenjuje se da se 80,000 prijevremenih smrti od zagađenja zraka uzrokovanog transportom dogodi svake godine u zemljama koje nisu ažurirale svoje standarde. Tranzicija sa niskim sadržajem sumpora u takvim zemljama dovela bi do 7,000 izbjegnutih smrtnih slučajeva godišnje do 2020. i 40,000 izbjegnutih smrtnih slučajeva godišnje do 2025., prema Međunarodnom vijeću za čist transport. Ukidanje prljavijih goriva na taj način omogućava laku pobjedu u smislu javnog zdravlja.

Čista vozila

Ali postoje i druge prednosti. Unapređivanjem svojih goriva, uvoznici također preskaču nekoliko stepenica na ljestvici čistijih vozila jer odsumporavanje potiče prelazak na napredna goriva i vozila dizajnirana da ih prihvate.

To znači da Moldavija i druge zemlje u sličnoj poziciji mogu u srednjem roku očekivati ​​očigledan napredak na svojim putevima od moderniziranog, čistijeg voznog parka konvencionalnih vozila na fosilna goriva do priliva električnih vozila s nultim emisijama. Za Moldaviju, zemlju koja zavisi od uvoza goriva i vozila koja je podnela zahtev za pridruživanje EU, prelazak na čistija goriva samo je jedna komponenta višeg životnog standarda koji očekuje od članstva.

Ipak, ostaje još dosta posla, uključujući prelazak na standarde EU za vozila, koji određuju granice zagađivanja zraka iz motora. Nova vozila i motori drumskih vozila u Moldaviji će na kraju morati da pokažu da ispunjavaju ova ograničenja da bi bili odobreni za uvoz.

„Moldavija je uvezla dobre automobile od proizvođača iz Njemačke, na primjer, ali loša emisija i dalje proizvodi loš kvalitet automobila – bez obzira na gorivo. Standardi za vozila olakšavaju uvoz kvalitetnih vozila i zabranjuju uvoz starijih automobila nižeg kvaliteta“, objašnjava Stela Drucioc. Koristeći podršku Koalicije, vlada razmatra i nove poreze za automobile na osnovu emisije štetnih gasova.

Fotografija banera: pogled na ulicu Stefana Cel Mare, grad Kišinjev
https://breathelife2030.org/news/five-solutions-urban-transport-emissions/