Rak pluća je smrtonosniji u siromašnijim zemljama:

Uspješne inicijative javnog zdravlja doprinijele su a stalni rast životnog veka širom sveta, ali ovaj pozitivan trend nije bez posljedica. Kao ljudi živi duže, u kombinaciji sa životnom sredinom i promjenama u načinu života, povećava se rizik od raka, sa preko 70% slučajeva raka javlja se kod osoba starijih od 50 godina.

Najčešći uzrok smrti od raka u svijetu je rak pluća, teret koji se najviše osjeća u zemljama s nižim i srednjim prihodima (LMIC) gdje je rano otkrivanje i liječenje ograničeno. Razumijevanjem praznina i prepreka u identifikaciji i liječenju raka pluća u LMIC-ima, zdravstveni sistemi mogu ulagati u neophodnu infrastrukturu za suzbijanje trendova raka kako populacije i dalje stari.

U cijelom svijetu, otprilike 70% smrtnih slučajeva od raka javljaju u LMICs, od kojih se veliki dio pripisuje karcinomu pluća. Pušenje je vodeći faktor rizika za rak pluća i više 80% pušača širom svijeta živi u LMIC-ima.

Faktori okoline kao loši uslovi vazduha Ovoj bolesti doprinose i saobraćaj i grijanje stanova. Pušačke navike, industrijalizirani gradovi i rastuća populacija povećavaju potrebu za širokim skriningom raka u LMIC-ima radi ranog otkrivanja i liječenja.

Rano otkrivanje raka jedan je od najefikasnijih načina za poboljšanje ishoda preživljavanja. Detekcija počinje skriningom za identifikaciju osoba s kancerogenim ili predkanceroznim abnormalnostima. Zatim, dijagnoza pomaže u određivanju najefikasnijeg režima liječenja, koji može uštedjeti vrijeme i resurse.

Infrastrukturni izazovi poput a nedostatak prevoza, velike udaljenosti putovanja i loši uslovi na putevima može ograničiti pristup skriningu raka u LMIC-ima. Neophodna oprema i osoblje takođe znači da dostupni centri za skrining mogu biti ograničeni. Simptomi raka pluća koji su slični drugim bolestima poput tuberkuloze, koja inficira pluća, mogu dovesti do pogrešne dijagnoze i daljeg odlaganja liječenja.

Čak i kada se dijagnoza postavi, pojedincima u LMIC-ima nije zagarantovan adekvatan tretman. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, u zemljama s niskim dohotkom, manje od 30% pacijenata s dijagnozom raka ima pristup liječenju, naspram 90% u zemljama s visokim dohotkom. Ovaj disparitet je dijelom posljedica lošeg pristupa lijekovima i nemogućnosti da se pregledaju potrebni specijalisti za hirurgiju i rak.

Pandemija COVID-19 je dalje pogoršao opterećenje karcinoma pluća u LMIC-ima. Resursi zdravstvene zaštite preusmjerili su se na borbu protiv pandemije, dok je implementacija koraka za ublažavanje pandemije, poput fizičkog distanciranja, ugrozila bolničke usluge odgađanjem skrininga raka, ličnih konsultacija i ograničavanjem tretmana.

Kao zemlje preispitati svoje zdravstvene sisteme nakon pandemije, posebna pažnja se mora posvetiti raku kako stanovništvo stari i kako promjene načina života dovode do veće incidencije nezaraznih bolesti.

Prvi korak ka smanjenju smrtnosti od raka pluća u LMIC-ima počinje boljim skriningom i edukacijom. Za razliku od drugih vrsta raka, skrining za rak pluća je nije ekonomično niti opravdano na nivou stanovništva. Umjesto toga, ciljani skrining visokorizičnih pojedinaca je praktičan način promoviranja ranog otkrivanja. Mobilni CT skeneri mogu pomoći da se dođe do udaljenih zajednica ili pojedinaca koji ne mogu putovati. Ove napore na skriningu također treba upariti s inicijativama za pomoć ljudima da prestanu pušiti.

Rješavanje raka pluća u potrazi za zdravim starenjem