Zdravstveni stručnjaci traže da se zdravlje usredsredi na klimatske akcije na Svjetskom zdravstvenom samitu:

Vrijeme čitanja: 6 zapisnik

Pokrivenost u vezi sa Health Policy Watch

Berlin, Njemačka (29. oktobar 2019.) – Stručnjaci su pozvali kreatore politike da ljudsko zdravlje i dobrobit stave u centar odluka o klimatskim akcijama na Svjetskom zdravstvenom samitu, koji je u utorak ušao u svoj treći i posljednji dan.

“Postoji potreba za hitnim djelovanjem za smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bismo zaštitili zdravlje, jer imamo manje od 30 godina emisija preostalo da bismo imali razumne šanse da zadržimo porast temperature od 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa”, rekao je profesor Promjene okoliša i javno zdravlje na Londonskoj školi higijene i tropske medicine, Sir Andy Haines.

Njegovo izlaganje tokom sesije, “Climate Change and Public Health: Science Guiding Policy and Practice“, pokrio je niz zdravstvenih utjecaja klimatskih promjena, uključujući požare, zarazne bolesti i povećanu slanost, ali i fizičke i mentalne posljedice poplava, očekivani porast alergija na polen u Europi i produktivnost usjeva. - između ostalih.

Utorak, treći dan Svjetskog zdravstvenog samita, također je bio fokusiran na univerzalnu zdravstvenu pokrivenost i Globalni akcioni plan za zdrav život i dobrobit za sve, koji ima za cilj bolje usklađivanje rada 12 globalnih zdravstvenih agencija kako bi se ubrzalo postizanje Ciljeva održivog razvoja.

Ovo su samo tri primjera rizika koje klimatske promjene predstavljaju za ljudsko zdravlje, rekao je Haines, kap u sve većem oceanu dokaza koji ukazuju na to da zdravstvena profesija ima veliki udio u odlukama o klimatskim promjenama - iako se veze kreću od očiglednog do visoko složen.

Prema Hainesu, rizici po zdravlje uzrokovani klimatskim promjenama uključuju direktne efekte povećane izloženosti vrućini i ekstremnim događajima (npr. poplave ili suše), efekte posredovane kroz ekosisteme (kao što su promjene u bolestima koje se prenose vektorima ili ishrana) i oni posredovani kroz društvene sisteme (npr. konflikt ili migracija).

Ali nije sve bila propast.

"Dekarbonizacija svjetske ekonomije donijet će mnoge koristi za zdravlje, na primjer, smanjenjem zagađenja zraka", rekao je Sir Andy, naglašavajući dobro utvrđene prednosti zdravih, održivih gradova, povećanog aktivnog putovanja i niskougljičnog transporta, te prirodnih zelenih površina i drveće.

Na primjer, rekao je on, zdravstvene istodobne koristi dekarbonizacije evropske ekonomije postupnim ukidanjem fosilnih goriva spriječile bi da oko 430,000 ljudi godišnje umire od zdravstvenih problema povezanih sa zagađenjem zraka samo u Evropskoj uniji.

“Postoji preklapanje između klimatskih promjena i zagađenja zraka što nam omogućava da stavimo za pregovarački sto 7 miliona smrtnih slučajeva uzrokovanih zagađenjem zraka, donoseći onda vrlo jak argument, jer je sagorijevanje fosilnih goriva uzrok klimatskih promjena i zraka. zagađenje”, rekla je direktorica SZO za javno zdravlje, okolišne i društvene determinante zdravlja, dr Maria Neira, u intervjuu za Health Policy Watch.

Dr Neira, jučer je predstavljajući Mapu puta za klimatske akcije za zdravlje, ponovila tvrdnju koju je iznijela na Svjetskoj konferenciji o kvalitetu zraka u Londonu prošle srijede – da bi stavljanje zdravlja u središte odluka obezbijedilo koherentnost politike i „savršene argumente“ potrebne za motivisati ljude i podstaći akciju.

"Postoji argument o zdravlju - radi se o nezaraznim bolestima i zaraznim bolestima, o našem mozgu, o tome kako na njega utiče, o rodu jer sve te djevojčice skupljaju drva umjesto da idu u školu", rekla je.

To je bio i politički argument, rekla je: „Pitanje je reći našim političarima za 5 godina da neće moći reći 'nisam znala'. Na nekim mjestima idu na sud jer ne poduzimaju mjere da smanje izloženost svojih građana zagađenju zraka.”

„Postoji i finansijski argument – ​​eksternalije korišćenja uglja i fosilnih goriva plaćaju naše bolnice i zdravstveni sistem“, nastavio je dr Neira.

Što se tiče pitanja izvodljivosti akcije, dr Neira nije bila zabrinuta.

“Pa, gradonačelnici to rade. Prošle sedmice u Londonu, s gradonačelnikom Londona koji se obavezao da će podržati smjernice SZO za kvalitet zraka zajedno sa C40 i obavezama preuzetim na Samitu o klimatskim mjerama, tako da je to izvodljivo”, rekla je.

Ona je mislila na C40 mreža, grupa od 94 megagrada koji su se obavezali da će svoj kvalitet zraka dovesti na bezbjedan nivo do 2030. godine, između ostalog praćenjem i izvještavanjem o uticaju svojih politika na zdravlje.

„Pitanje je da se to stavi i na politički dnevni red“, rekla je ona.

Dr Neira je naglasio da zdravstvena zajednica ima kredibilitet i da mora koristiti snažne argumente o tome kako klimatske promjene utječu na zdravlje ljudi, kao i zdravstvene beneficije koje se mogu dobiti od izvršavanja nacionalnih obaveza iz Pariškog sporazuma, koje je SZO ranije nazvala „potencijalno najjači zdravstveni sporazum ovog veka.”

Postizanje ciljeva održivog razvoja u vezi sa zdravljem

Jedno popodne glavna sesija istraživao je kako političari mogu unaprijediti zdravlje, uz govornike među kojima su generalni direktor SZO Tedros Adhanom Ghebreyesus i brazilski ministar zdravlja Luiz Henrique Mandetta.

„Uuniverzalna zdravstvena pokrivenost nije izbor koji država jednom napravi. To je izbor koji se mora praviti svaki dan, u svakoj političkoj odluci. Obrasci bolesti se uvijek mijenjaju, kao i potrebe i zahtjevi stanovništva. Uvijek postoje ljudi u opasnosti da budu ostavljeni,” rekao je dr Tedros, navodeći otpornost na antimikrobne lijekove, zagađenje zraka i klimatske promjene kao nove izazove s kojima se zemlje moraju suočiti.

Ponovio je poziv zemljama da povećaju potrošnju na primarnu zdravstvenu zaštitu za 1% BDP-a do 2030. godine.

Dr Tedros je takođe naglasio ulogu globalne saradnje, napominjući da je „zdravlje jedna od rijetkih oblasti u kojima međunarodna saradnja nudi priliku zemljama da rade zajedno za zajednički cilj. Multilateralni angažman nije samo pametna opcija, to je i jedina opcija.”

The završna sesija fokusiran na Globalni akcioni plan za zdrav život i dobrobit za sve, koji ima za cilj bolje usklađivanje rada 12 globalnih zdravstvenih agencija kako bi se ubrzalo postizanje Ciljeva održivog razvoja.

Plan je predstavljen na Svjetskom zdravstvenom samitu prošle godine i lansirana u septembru na Generalnoj skupštini UN. U diskusiji koju su vodili ministrica zdravlja Ugande Jane Ruth Aceng, izvršni direktor Gavija Seth Berkley, direktor Wellcome Trust-a Jeremy Farrar i Peter Sands, izvršni direktor Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, izvještava se o napretku i planovima za budućnost.

Moderatorka Ilona Kickbusch, predsjedavajuća Globalnog zdravstvenog centra Ženevskog instituta za postdiplomske studije, pitala je paneliste kako 12 agencija koje su potpisnice Globalnog akcionog plana mogu „ubrzati“ svoju koordinaciju na smislen način, napominjući da „ako možemo raditi zajedno sa zemlje, to će biti za zajedničko dobro, ali ako to ne učinimo, to će biti kolektivni neuspjeh”, napomenula je.

Berkeley je rekao da je Gavi pokušao stvoriti "svrsishodnu saradnju" s kolegama agencijama kao što je Globalni fond u oblastima kao što su jačanje zdravstvenog sistema i digitalizacija zdravstvenih kartona - "ima smisla raditi zajedno i to je nešto što smo Peter i ja pokušali uradi”, rekao je.

Kao još jedan konkretan primjer bolje saradnje, Sands je naveo da je Globalni fond upravo potpisao sporazum sa Svjetskom bankom o šablonu za način na koji će dvije agencije obavljati finansijske transakcije, dijeleći dan izvještavanja i revizije na pojednostavljen način. „Kada razmišljate o održivosti, izazovima, veoma je važno biti u mogućnosti da obavljate te vrste kombinovanih finansijskih transakcija.”

Što se tiče finansiranja, Jane Aceng je rekla da su najvažnije stvari jačanje saradnje i transparentnosti, napominjući da ponekad agencije ulaze u zemlje i direktno nude pomoć stanovništvu bez pojašnjenja ministarstvima zdravlja koja sredstva se unose u zemlju. „Želim da [znanje o svim finansijskim resursima] bude usklađeno sa mojim planom, tako da na kraju dana... možemo se zapitati šta je ovaj novac učinio? U šta je prevedeno?”

Aceng je rekao da će povećana transparentnost pomoći da se osigura odgovornost kako od strane zemalja tako i od vanjskih agencija, i omogućiti svim zainteresiranim stranama da bolje raspodijele resurse.

The Svjetski zdravstveni samit je jedan od vodećih svjetskih globalnih zdravstvenih foruma. Ove godine među učesnicima je oko 20 ministara iz cijelog svijeta, generalni direktor SZO, vrhunski naučnici i lideri iz privatnog sektora i civilnog društva. Tokom tri dana, preko 2,500 učesnika iz 100 zemalja će raspravljati o načinima poboljšanja globalnog zdravlja.

Ostale teme na Svjetskom zdravstvenom samitu 2019 program uključio je raspravu o strategijama za unapređenje univerzalne zdravstvene pokrivenosti, borbu protiv dvostrukog tereta nezaraznih i zanemarenih tropskih bolesti sa kojima se sada suočavaju mnoge zemlje niskog i srednjeg dohotka, poboljšanje zdravstvenih sistema u Africi i širom svijeta, borbu protiv otpornosti na antimikrobne lijekove, unapređenje digitalnog zdravlja i implementaciju Ciljevi održivog razvoja UN-a.

Krediti za slike: Nacionalna garda američke vojske/Master Sgt. Paul Wade, Svjetski zdravstveni samit.