Gradovi budućnosti mogu zaustaviti raspad klime i prirode:

Vrijeme čitanja: 3 zapisnik

Globalni gradovi su ključni za prevazilaženje klimatske krize, gubitka biodiverziteta i zagađenja. Nova vizija budućih gradova detaljno je prikazana u izvještaju koji je danas objavio Program UN-a za okoliš (UNEP) i Program UN-a za ljudska naselja (UN-Habitat).

The Izvještaj Global Environment Outlook for Cities: Prema zelenim i pravednim gradovima  identificira urbanizaciju kao jedan od glavnih pokretača promjena u okolišu i poziva na hitne mjere kako bi se postigli kružni gradovi s nultom neto koji su otporni, održivi, ​​inkluzivni i pravedni. Naglašavajući veze između društvenih i ekoloških nesreća, izvještaj izlaže puteve za prevazilaženje glavnih društveno-političkih veza koje održavaju i nejednakost i klimatske promjene.

“Nakon COP26, ostajemo van puta s puta u održivu budućnost. Razmjer izazova znači da nijedan akter ne može to riješiti sam. Kako bi se uhvatili u koštac s klimatskim promjenama, gubitkom prirode i zagađenjem u gradovima, zajedničko stvaranje zelenijih i pravednijih gradova je imperativ za gradske čelnike, urbaniste, lokalne zajednice, nacionalne institucije, naučnike, privatni sektor i civilno društvo”, rekao je Joyce Msuya, zamjenik izvršnog direktora UNEP.

 

Kroz pregled postojeće literature i više studija slučaja, izvještaj pokazuje kako degradacija životne sredine utječe na fizičko i mentalno zdravlje ljudi koji žive u urbanim centrima, posebno vrijeđajući žene, djecu i starije osobe. Kako bi se postigla djelotvorna i pravedna rješenja za određene kontekste, izvještaj poziva na procese donošenja odluka i planiranja koji uključuju one koji su tipično isključeni.

„Hitno moramo uključiti više glasova u smisleno i efikasno donošenje odluka. Iako ovi zeleni i pravedni gradovi možda još ne postoje, potrebno nam je snažno vodstvo u gradskoj skali i ispravne politike i razvojne obaveze na nacionalnom i međunarodnom nivou kako bismo osigurali da su urbani centri pravedni i održivi”, rekao je Maimunah Mohd Sharif, izvršni direktor of UN-Habitat.

Infrastruktura je ključni faktor koji transformiše gradove, koji mogu decenijama biti zaključani u ekološkim i društvenim uticajima. To može uključivati, na primjer, ugljik koji se emituje zbog loše planiranog putnog sistema ili potencijalne efekte zatvorenih zelenih površina na javno zdravlje. Posljedice takve fizičke infrastrukture su rezultat inercije:

• među lokalnim donosiocima odluka sa sklonošću netransparentnom donošenju odluka i budžetiranju odozgo prema dolje;
• u tradicionalnim pristupima urbanističkom planiranju koji održavaju društvene nejednakosti i visoke emisije stakleničkih plinova;
• zbog ograničenja koja su gradovima nametnule nacionalne institucije, kao što je ograničena mogućnost dekarbonizacije svog voznog parka kada je kontrola električne mreže isključivo u nadležnosti državne ili savezne vlade.

U izvještaju se naglašava kako je pandemija COVID-19 pokazala važnost zdrave planete za zdravu populaciju i sagledava mogućnosti koje pruža oporavak.

„Reakcije ekonomskih stimulacija na COVID-19 po svim naredbama vlade moraju biti fokusirane na zelena i pravedna rješenja i promovirati održivo i otporno urbano planiranje, fokusirajući se na područja kao što su unapređenje sirotinjskih naselja, obezbjeđivanje čiste efikasne energije i zdravija mobilnost, uključujući masovni tranzit, hodanje i vožnja biciklom. Sve se to može postići ako prestanemo da ulažemo javni novac u tehnologije fosilnih goriva i preusmjerimo ga na planove i projekte obnovljive energije”, rekao je David Miller, bivši gradonačelnik Toronta, Kanada, i direktor međunarodne diplomatije, C40 Cities Climate Leadership Group, koordinator glavni autor prvog poglavlja.

U izvještaju se ističe da iako su gradovi globalnog sjevera najviše doprinijeli klimatskim promjenama i gubitku biodiverziteta, oni imaju resurse da se prilagode nekim od njihovih posljedica, dok globalni jug snosi najveći dio uticaja. Kako bi se podstakao napredak ka ciljevima održivog razvoja, izvještaj poziva na veću podršku gradovima na globalnom jugu za akcije ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja.

“Gradovi širom podsaharske Afrike nastavit će se suočavati s nizom klimatskih izazova u narednim decenijama, zajedno sa iscrpljivanjem resursa i socioekonomskim nejednakostima. Neki od njih će potkopati našu sposobnost da se pozabavimo uticajima klimatskih promjena i brze urbanizacije,” rekla je Maria-Helena Jose Correia Langa, gradonačelnik Mandlakazija, Mozambik, i glavni autor prvog poglavlja u koordinaciji. “Sistemski napori u smanjenju rizika od katastrofa i prilagođavanju klimatskim promjenama moraju biti poboljšani angažmanom zajednice u procesu planiranja, uključujući žene i mlade.”

Mnogi gradovi već poduzimaju konkretne pozitivne korake. 30 gradova koji su deo C40 Cities Climate Leadership Group navodno je smanjio emisije za 22 posto u prosjeku do 2019. Berlin, London i Madrid su smanjili emisije za 30 posto, a Kopenhagen je dostigao 61 posto. U Argentini, Rosario u kombinaciji sanacija neformalnih naselja sa strateški plan niske emisije i Program urbane poljoprivrede za postizanje višestrukih koristi. Postizanje takvih transformacija u dubokom obimu i dalje je ambicija budućih gradova u godinama koje dolaze.

 

NAPOMENE UREDNICIMA

O GEO-6

Od početka Globalne perspektive životne sredine 1995. godine, proces je proširen, poboljšan i primenjen na širok spektar različitih proizvoda, što je rezultiralo porodicom globalnih, regionalnih i tematskih izveštaja i publikacija. Svaki od njih ima svoju svrhu, proces i identitet, ali ga objedinjuje participativna i ko-kreativna priroda pristupa Globalne perspektive životne sredine. Pored glavne GEO publikacije (najskorije, GEO-6), obično postoje tri glavna proizvoda zagovaranja, koji imaju za cilj da prenesu naučnu analizu u glavnom GEO izvještaju različitoj publici. Ove ključne grupe uključuju omladinu, biznis, a sada i gradove i lokalne samouprave.