Električna mobilnost mogla bi pomoći u čišćenju zraka i podsticanju zelenih radnih mjesta u sklopu oporavka od COVID-19 u Latinskoj Americi i na Karibima:

Vrijeme čitanja: 3 zapisnik

• Saobraćajni sektor odgovoran je za 15 posto emisija stakleničkih plinova u regiji.
• Novi izvještaji dati prioritet elektrifikaciji javnog prevoza, posebno kada se ažurira stari autobuski vozni park.
• Električna mobilnost mogla bi potaknuti nova ulaganja i radna mjesta, koji su ključni za napore za oporavak od COVID-19.

Panama, 2. jul 2020 – Prelazak na električnu mobilnost mogao bi pomoći zemljama Latinske Amerike i Kariba da smanje emisije i ispune svoje obaveze prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama, istovremeno stvarajući zelena radna mjesta kao dio njihovih planova oporavka od krize COVID-19, prema novoj studiji .

Izvještaj Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), “Električna mobilnost 2019: status i mogućnosti za regionalnu saradnju u Latinskoj Americi i Karibima,” analizira najnovija dešavanja u 20 zemalja u regionu i ističe rastuće vodstvo gradova, kompanija i udruženja građana u promociji novih tehnologija e-mobilnosti.

Iako je još uvijek skorašnji razvoj, elektrifikacija sektora javnog prijevoza odvija se velikom brzinom u nekoliko zemalja u regionu, kaže se u studiji koju finansiraju Evropska komisija kroz program EUROCLIMA + i Španska agencija za međunarodnu razvojnu saradnju (AECID) i obnovljive izvore energije. energetska kompanija Acciona.

Čile se ističe sa najvećom flotom električnih autobusa u regionu, sa više od 400 jedinica, dok se očekuje da će Kolumbija ugraditi skoro 500 električnih autobusa u Bogotu, njen glavni grad. Drugi kolumbijski gradovi, poput Calija i Medellína, pridružili su se ekvadorskom Guayaquilu i brazilskom Sao Paulu u uvođenju električnih autobusa.

Povećana efikasnost, niži troškovi rada i održavanja električnih autobusa, kao i sve veća zabrinutost javnosti oko uticaja emisija iz drumskog saobraćaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu glavni su pokretači ove tranzicije u javnom prevozu, navodi se u studiji.

Prometni sektor odgovoran je za 15 posto emisija stakleničkih plinova u Latinskoj Americi i na Karibima i jedan je od glavnih pokretača lošeg kvaliteta zraka u gradovima, što uzrokuje više od 300,000 prijevremenih smrti godišnje u Americi, prema World Zdravstvena organizacija.

“Posljednjih mjeseci bilježimo smanjenje zagađenja zraka u gradovima u regiji zbog karantina radi sprječavanja širenja COVID-19. Ali ova poboljšanja su samo privremena. Moramo poduzeti strukturnu promjenu kako bi naši transportni sistemi doprinijeli održivosti naših gradova,” kaže Leo Heileman, regionalni direktor UNEP-a u Latinskoj Americi i Karibima.

U izvještaju se pozivaju donosioci odluka da daju prednost elektrifikaciji javnog prevoza, posebno kada se ažuriraju stari autobuski vozni parkovi koji saobraćaju kroz velike gradove u regionu. Postoji strah od „zaključavanja tehnologije“ u narednih 7 do 15 godina ako vlasti odluče da obnove stare vozne parkove novim vozilima s unutrašnjim sagorijevanjem koja će nastaviti zagađivati ​​zrak i uzrokovati ozbiljne štete po zdravlje.

Neke zemlje već utiru put da osiguraju prelazak na održivi transport. Čile, Kolumbija, Kostarika i Panama izradile su nacionalne strategije o električnoj mobilnosti, dok Argentina, Dominikanska Republika, Meksiko, Paragvaj finaliziraju svoje planove, navodi se u izvještaju.

Više od 6,000 novih lakih električnih vozila (EV) registrovano je u Latinskoj Americi i na Karibima, između januara 2016. i septembra 2019. godine, navodi se u izveštaju. Potreba za infrastrukturom za punjenje potaknula je nove poduhvate i usluge. Na primjer, e-koridori, koji već postoje u Brazilu, Čileu, Meksiku i Urugvaju, omogućavaju korisnicima da prošire autonomiju svojih električnih vozila korištenjem javnih mreža brzih punjača.

U najmanje devet zemalja u regionu razvijaju se i biznisi zajedničke mobilnosti koji se fokusiraju na električne bicikle i skejtbordove.

Razvoj infrastrukture za punjenje električnih vozila ima potencijal da podstakne nova ulaganja i radna mjesta, koji su ključni za napore za oporavak od COVID-19 u regiji.

Izvještaj poziva vlade da razviju jasnu srednjoročnu i dugoročnu mapu puta koja obezbjeđuje pravnu sigurnost za privatna ulaganja i naglašava ulogu održive mobilnosti u planovima proširenja elektroenergetske mreže, u skladu s klimatskim obavezama prema Pariskom sporazumu.

Sporazum iz 2015. godine, koji je do danas potpisalo skoro 200 zemalja, ima za cilj da zadrži rast globalne temperature znatno ispod 2 stepena Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe do kraja veka i da nastavi sa naporima da se povećanje temperature još više ograniči na 1.5 stepeni Celzijusa. .

Izvještaj je napravljen uz doprinose Latinoameričkog udruženja za održivu mobilnost (ALAMOS) i doprinose Centra za urbanu održivost u Kostariki.

Ovo je saopštenje za medije Programa UN za životnu sredinu. Za kontakt detalje idite na web stranica UNEP-a. 

Pročitajte izvještaj (na španskom) ovdje: Estado de la Movilidad Eléctrica: Amerika Latina y el Caribe 2019.