Ovaj komentar je dr. Maria Neira, direktorica Svjetske zdravstvene organizacije za javno zdravstvo, okoliš i socijalne odrednice zdravlja. Prvo se pojavilo na Project Syndicate.
GENEVA - Klimatska kriza je takođe i zdravstvena kriza. Iste emisije koje uzrokuju globalno zagrijavanje su u velikoj mjeri odgovorne i za zagađenje zraka koji udišemo, izazivajući srčane bolesti, moždani udar, rak pluća i infekcije, i pogađajući svaki organ u našim telima. Zagađenje zraka je novi duhan koji uzrokuje onoliko smrti koliko cigarete čine. Iako nam svima prijeti, djeca, starije osobe, trudnice i odrasli ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom najviše su u opasnosti.
Sada je općepoznato da pušenje duhana jako šteti vama i onima oko vas. Zbog toga su lobiranje i reklamne kampanje duhanske industrije strogo regulirano oko svijeta. Globalno smo poduzeli korake da zaštitimo postojeću zdravstvenu politiku i natjeramo te kompanije da kažu istinu: da njihov proizvod ubija.
Pa ipak, naša je reakcija vrlo različita kada saznamo da su zagađenje zraka i klimatske promjene na fosilnim gorivima jednako smrtonosne. Gdje su politike za sprečavanje industrije fosilnih goriva da lobira vlade, ili da okončaju tu 370 milijardi $ u subvencijama koje se svake godine prikupljaju za kompanije za ugljen, naftu i gas? Zašto još uvijek plaćamo proizvod koji nas ubija?
Kao i uz snažni odgovor svijeta na duhan, za zaustavljanje upotrebe štetnog fosilnog goriva potrebno je povećati trenutne političke intervencije i napore u socijalnoj mobilizaciji. Srećom, neke multilateralne financijske organizacije već su prepoznale priliku koju takva promjena predstavlja. Nedavno je Evropska investicijska banka objavio da će okončati svo svoje financiranje za projekte neiskorištenih fosilnih goriva i svoju poziciju iskoristiti za usmjeravanje javnog i privatnog kapitala prema obnovljivoj energiji.
Izbor između ukidanja fosilnih goriva i nastavka sadašnjim putem crno je bijeli - to je pitanje života ili smrti. Ili ćemo se odlučiti da je spriječimo sedam miliona prerane smrti godišnje čišćenjem našeg zraka i opskrbljivanjem ljudi čistim izvorima energije, ili nećemo. Ili ćemo se odlučiti da je spriječimo četiri miliona Slučajevi astme u detinjstvu godišnje od pada prometa, ili nećemo. U svakom slučaju životno zdravlje djeteta rođenog danas bit će duboko pod utjecajem odluka koje donosimo o klimatskim promjenama sada i u godinama koje dolaze. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija klimatske promjene učinila vrhunskom institucijom prioritet.
Klimatske promene treba da budu prioritet i za sva preduzeća, vlade i multilateralne organizacije. Zadržavanje pitanja na dnevnom redu pruža potrebnu motivaciju za donošenje teških izbora. Poduzimajući sada mjere za smanjenje emisije ugljičnog dioksida i ograničavanje globalnog zagrijavanja na ne više od 1.5 ° C u odnosu na predindustrijski nivo, ne bismo samo osigurali da naša planeta ostane gostoljubiva za buduće generacije; mogli bismo barem uštedjeti jedan milion živi po godini, prema procenama WHO.
English
Amharic
Arabic
Bengali
Bosnian
Bulgarian
Chinese (Simplified)
Dutch
English
French
German
Hindi
Indonesian
Italian
Korean
Lao
Malay
Mongolian
Nepali
Persian
Polish
Portuguese
Russian
Spanish
Swahili
Urdu
Štaviše, u zemljama poput Sjedinjenih Država i Velike Britanije, uklanjanje onečišćenja zraka spasilo bi ekonomiju 4% BDP-a godišnje sa smanjenim troškovima zdravstvene zaštite. U Kini i Indiji smanjenje emisije dovoljno za ograničenje globalnog zagrijavanja na 1.5 ° C bilo bi više nego platiti za sebe kada se obračunavaju popratne zdravstvene beneficije. Isto tako pretvarajući našu hranu i transportni sistemi spasili bi još više života pružanjem zdravije prehrane i podsticanjem više tjelesne aktivnosti - a sve dok čišćenje zraka i stabilizacija klime.
The ljudska prava zdravim životom i održivom budućnošću sve se više provodi kroz pravne sisteme, a službenici koji ne uspiju podržati ta prava postaju odgovorni. Na primer, u Francuskoj je sud utvrdio da vlada nije učinila dovoljno ograničiti zagađenje zraka oko Pariza, a u Indoneziji stanovnici Džakarte slično preduzeli pravne postupke protiv vlade zbog zagađenja zraka.
Na ovogodišnjoj Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija mnoge vlade su odgovorile na WHO poziv postizanje „kvaliteta vazduha koja je sigurna za građane, te usklađivanje politika klimatskih promjena i zagađenja zraka do 2030.“ Ovo predstavlja ohrabrujući prvi korak. Sada su mnoge zemlje s najtežim opterećenjem zdravlja od zagađenja zraka trebale postepeno ukinuti svoje izvore energije sa najvećim zagađenjem.
U WHO-u, nastavit ćemo da insistiramo na akcijama po ovim pitanjima, dok ćemo surađivati s drugima koji rade isto. 7. decembra, tokom UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (COP25) u Madridu, WHO i Global Alliance za klimu i zdravlje sazvat će jednodnevni vrh o klimi i zdravlju, omogućavajući predstavnicima civilnog društva, zdravstvenog sektora i svim ostalim dionicima da bace svjetlo na ovo kritično pitanje.
Poput zagađenja koje ga uzrokuje, klimatske promjene ne poštuju državne granice; ne štede svoje efekte samo za one koji onečišćuju. Naprotiv, nejednakost je ključno obilježje klimatske krize: oni koji su najmanje odgovorni za problem - djeca, zajednice u nepovoljnom položaju i globalni jug - moraju snositi nerazmjeran dio zdravstvenog opterećenja.
Novo globalno istraživanje WHO-a, koje će biti pokrenut na COP25, pokazuje da su mnoge zemlje vrlo izložene, ranjive i neodržavane u suočavanju sa zdravstvenim rizicima od klimatskih promjena i zagađenja zraka. Jasno je da nam je potreban međunarodni i pravedan odgovor na ovo sve veće opterećenje javnog zdravlja. Budući napori moraju odražavati stvarne troškove naše ekonomije temeljene na fosilnim gorivima i pomoći onima koji su najviše pogođeni.
Da bismo to postigli, trebat će nam svi potpisnici pariškog klimatskog sporazuma da ojačaju svoje nacionalne klimatske planove do 2020. godine. Pored toga, moramo uspostaviti nove, snažne mehanizme za zaštitu najugroženijih i pomoć zajednicama da se prilagode stvarnosti klimatskih promjena. Zdravlje mora biti u središtu naših obaveza u Parizu. Zagađenje koje guši naš zrak i zagrijava našu planetu nakuplja se generacijama. Ne možemo si priuštiti toliko dugo da rešimo problem.
Slika bannera UNICEF-a