Afrički gradovi se okreću 'zelenim' - BreatheLife2030
Ažuriranja mreže / Afrika / 2022-08-12

Afrički gradovi se okreću 'zelenom':
autobusi u borbi protiv zagađenja

Afrika
Oblik Napravljen Sketchom.
Vrijeme čitanja: 4 zapisnik

Dok u Dar es Salamu sviće špic, bajadži jarkih boja – ili rikše na plin – spretno se i prigodno provlače kroz praznine između prepunih taksija minibusa, poznatih kao dala dala.

Skoro polovina od 6.4 miliona stanovnika tanzanijskog grada oslanja se na ova vozila, kao i na flotu malog autobuskog brzog prevoza (BRT), kao svoj primarni način prevoza. Dok ova vozila prolaze kroz zakrčene ulice i prepune urbane prostore, emituju tragove čađi koji predstavljaju ozbiljne zdravstvene rizike za putnike i stanovnike gradova. S obzirom da će se urbano stanovništvo u Africi povećati za 2 milijarde ljudi do 2050. godine, stručnjaci kažu da će se problem samo pogoršavati.

Dekarbonizacijom transportnog sektora i prelaskom na čistije autobuse, afrički gradovi mogu smanjiti štetu po životnu sredinu i rizike po zdravlje ljudi, dok istovremeno pružaju pouzdaniji i brži transportni sistem svom rastućem urbanom stanovništvu, kažu stručnjaci.

Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) pomaže afričkim gradovima da se kreću ka javnom prijevozu bez čađi, uključujući autobuse na električni pogon. Nadovezujući se na svoju uspješnu kampanju za eliminisati olovni benzin i smanjenje nivoa sumpora u dizel gorivima, UNEP je razvijao strateške mape puta i sprovodio procene spremnosti za uspostavljanje temelja za niskougljeničnu budućnost javnog prevoza.

“Autobusi i kamioni su veliki izvor štetnih malih čestica i crnog ugljika, koji je drugi najvažniji kratkotrajni zagađivač klime,” kaže Jane Akumu, programski službenik UNEP-a u Jedinici za održivu mobilnost. „Vozni parkovi u mnogim afričkim gradovima se udvostručuju svakih 10 godina, tako da možete zamisliti da će se situacija sada – koja je već loša – pogoršati bez akcije.

„Mete su autobusi bez čađi, goriva sa niskim sadržajem sumpora i čistije tehnologije vozila jer bi značajno smanjile štetne emisije.”

Upozorenje o opasnosti

Otprilike 95 posto svjetske transportne energije još uvijek dolazi iz fosilnih goriva. Nivoi sumpora u ovim gorivima – posebno u dizelu – znače da pri sagorevanju stvaraju štetne čestice, uključujući crni ugljen, poznat kao čađ.

Zdravstveni rizici su ogromni. Zagađenje zraka uzrokuje jednu od devet smrtnih slučajeva, a devet od deset ljudi udiše nečist zrak, navodi UNEP-ova tabla za kontrolu zagađenja. Spaljivanjem fosilnih goriva također se proizvodi ugljični dioksid, glavni staklenički plin koji doprinosi globalnom zagrijavanju i, nadalje, bezbrojnim promjenama u našoj klimi i prirodnim sistemima.

Istraživanja pokazuju da ako čovječanstvo ne prepolovi godišnje emisije stakleničkih plinova do 2030. godine, biće vrlo teško ograničiti globalno zagrijavanje na 1.5 °C u poređenju s predindustrijskim nivoima do kraja stoljeća. Na osnovu trenutnih bezuslovnih obećanja za smanjenje emisija, svijet je na putu da do kraja stoljeća vidi globalno zagrijavanje od 2.7 °C u poređenju sa predindustrijskim nivoima.

Mijenjanje trake

 

Bijeli autobus koji emituje crne perje čađi
Sagorijevanje fosilnih goriva proizvodi rezultate koji štete i okolišu i ljudskom zdravlju. Fotografija: Hyacinthe Nare

 

Formalni sistemi javnog prevoza mnogih afričkih gradova nisu bili u stanju da se uporede sa brzim rastom urbanog stanovništva, što je dovelo do tržišta za neformalne konkurente, koji na kraju formiraju strukturu sektora.

„Javni prevoz je zakazao... pa ljudi sada prelaze na dvotočkaše, trotočkaše jer su praktičniji i brži“, kaže Akumu. “Veoma zagađuje okoliš.”

Takođe nije bezbedno, kaže Akumu, napominjući da su motori na dva i tri točka uzrok mnogih nesreća u afričkim gradovima.

U novembru 2021, UNEP, Klimatska i čista vazduhoplovna koalicija  (CCAC) i Afričko udruženje javnog prevoza (UATP) održao radionicu i pokrenuo ključne smjernice koji uspostavljaju stratešku mapu puta dizajniranu da pomogne afričkim gradovima da prihvate električnu mobilnost.

Odgovor je uglavnom pozitivan, prema UATP, udruženju koje radi s vladama na razvoju javnog prijevoza u 13 afričkih zemalja.

“Vlade u subsaharskoj Africi su prijemčive i u potpunosti podržavaju prelazak na autobuse bez čađi,” kaže Yssoufou Cisse, generalni sekretar UATP.

Uz podršku UNEP-a i UATP-a, Izvršno vijeće gradskog transporta u Dakaru (CETUD) je 2021. godine provelo analizu troškova i koristi, koja je utvrdila da bi očekivani prihod od potpune implementacije električnih autobusa na dvije gradske rute mogao osigurati povrat ulaganja u roku od 10 godine. Javni prevoz Dakara uključuje ekspresni voz, a grad gradi sistem brzog autobuskog prevoza sa električnim vozilima.

„Javni transport… je oblik transporta koji najviše zagađuje zbog flote koju čine stara vozila“, kaže Nensi Sek, transportni inženjer u Dakarskom Izvršnom vijeću za gradski transport. “Stoga, CETUD uspostavlja politiku čistih autobusa kako bi smanjio emisiju iz autobusa i poboljšao kvalitet zraka.”

Senegal je zahtevao od operatera sistema brzog autobuskog prevoza da koristi električne autobuse i ima dugoročne planove da napojne linije takođe rade na baterije.

UNEP i UATP su također ranije podržali detaljnu analizu troškova i koristi u Lagosu, Nigerija.

Zaobilaznice

Primarni izazovi u nastojanju da se postigne čistiji javni prevoz su prevođenje vladine podrške u politiku, osiguravanje adekvatne tehničke infrastrukture potrebne za rekonfiguraciju sistema javnog prijevoza i osiguranje sredstava, kažu stručnjaci.

Dok su početni troškovi za električne autobuse i druge alternative relativno visoki, na duge staze, vlade postepeno prihvataju da su isplativiji, kaže Akumu.

„Ako ne kupujete ili ne unosite vozila čiste tehnologije, više ćete potrošiti na zdravlje“, kaže Akumu. “Moramo sagledati ukupnu cijenu ovih vozila sa lošom tehnologijom jer, da, bit će jeftina – ali će biti plaćeni veći troškovi.”

Osim poboljšanja životne sredine i zdravlja ljudi, uvođenje autobusa bez čađi mora također riješiti neefikasnost tako što će opsluživati ​​veliki broj građana. Iako oni možda ne predstavljaju kraj za opcije prijevoza kao što su bajaji ili dala dala, autobusi bez čađi trebali bi smanjiti oslanjanje na neformalni javni prijevoz.

„Potrošači su spremni da plate nešto više za udobnost, za udobnost, za pouzdanost“, kaže Akumu. “Dakle, sve te stvari moraju biti ugrađene u ovaj paket.”

Dugo putovanje

Put do UNEP-ovog zalaganja za autobuse bez čađi u Africi može se pratiti do Svjetskog samita o održivom razvoju 2002. u Johanesburgu, gdje je Partnerstvo za čista goriva i vozila (PCFV).

Podstaknut osnivanjem CCAC-a 2012. godine, UNEP je pojačao fokus na čistiji transport. Započeo je opsežne napore za prelazak na autobuse bez čađi sa afričkim vladama 2016. Prošle godine, UNEP je također pokrenuo svoj Globalni program električne mobilnosti, koji uključuje komponentu specifičnu za Afriku o autobusima na električni pogon.

„Neki gradovi u Africi, poput Nairobija i Kampale, biće u dobroj poziciji da uvedu autobuse bez čađi u svoj javni prevoz u narednih pet godina“, kaže Cisse. „Uz neminovnu urbanizaciju zbog koje će se sadašnja urbana populacija udvostručiti do 2050. godine, nemamo izbora osim da težimo budućnosti bez čađi.”

Za više informacija kontaktirajte Altheu Murimi [email zaštićen]