Pristup višestrukim pogodnostima bitan za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma:

Vrijeme čitanja: 3 zapisnik

Borba protiv kratkotrajnih zagađivača klime donosi jasne dobitke u javnom zdravlju i sigurnosti hrane, a istovremeno je ključna za postizanje ciljeva Pariskog sporazuma.

To je bila pretpostavka događaja koji je vodio Klimatska i čista vazduhoplovna koalicija poslednjeg dana ove godine Asia Pacific Climate Week u Singapuru, sa panelistima iz Međuvladinog panela za klimatske promjene, nacionalne vlade, akademske zajednice i istraživanja.

„Ne postoji put do Pariškog sporazuma bez akcije protiv kratkotrajnih zagađivača klime“, rekao je viši saradnik u koaliciji, Dan McDougall, otvarajući događaj, „Maksimiziranje prednosti u postizanju globalnih klimatskih ciljeva“.

“Ne radi se samo o temperaturnom cilju, već io ciljevima održivog razvoja i pokušaju da se te dvije stvari povežu na tehničkom i političkom nivou, te postavlja pitanje koji je sveobuhvatniji način da se poduzmu akcije za jačanje političke volje”, on je rekao.

Događaj Koalicije za klimu i čist zrak na Azijsko-pacifičkoj sedmici klime u Singapuru raspravlja o načinima produbljivanja klimatskih ambicija

To nije novo saznanje, kako je istakao specijalni savjetnik za održivi razvoj i potpredsjedavajući Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), Youba Sokona, već sa trenutne obaveze prema Pariškom sporazumu nisu dovoljne za postizanje njegovih ciljeva, potencijalne šire koristi od komplementarnih pristupa postalo je teško zanemariti.

„Zašto sada, a ne ranije? Jer sada (postoji široka spoznaja o tome) postoji hitnost da se riješe ove emisije kako bi se ograničila stopa porasta temperature u kratkoročnom i dugoročnom periodu, kao što je navedeno u izvještajima IPCC-a, ali to je mnogo šire od toga,” on je rekao.

Integrisani uticaji kratkotrajnih zagađivača klime odnose se na zdravlje, ekosisteme, poljoprivredu i sigurnost hrane, istakao je on.

„Postoje različiti putevi da se postigne cilj Pariskog sporazuma“, rekao je Sokona, „ali put kojim idemo je bitan i s obzirom na integrisane uticaje kratkotrajnog zagađivača klime, CO₂i strategije kvaliteta zraka i njihovim smanjenjem u bliskoj budućnosti možemo spriječiti dodatnu preranu smrt i smanjiti trenutnu stopu zagrijavanja.”

Prema Koaliciji, brza akcija u velikim razmjerima za smanjenje crnog ugljika, metana, troposferskog ozona i fluorougljikohidrata (HFC) povećala bi zdravlje prednosti, posebno izbjegavajući 2.4 miliona prijevremenih smrti od zagađenja zraka, dok bi poljoprivreda povratila 52 miliona tona u izbjegnutim gubicima usjeva od četiri glavna usjeva godišnje.

Takođe, to bi potencijalno usporilo zagrijavanje za 0.6 stepeni Celzijusa do 2030. godine, iako bi za dugoročnu zaštitu klime bilo potrebno istovremeno duboko i brzo smanjenje emisije ugljičnog dioksida.

Dok su zdravlje, sigurnost hrane i povezane ekonomske koristi od smanjenja zagađivača zraka, uključujući kratkotrajne zagađivače klime, jasni, ono što nije jasno je gdje se akcija dešava.

Na primjer, većina zemalja uključuje emisije metana u svoje nacionalno određene doprinose (NDC), ali ne sve, a samo četiri uključuju emisije crnog ugljika (vidi dijagram); i dok Kigali amandman na Montrealski protokol reguliše emisije HFC-a, troposferski ozon, koji oštećuje ljudska pluća, poljoprivredu i ekosisteme, nije regulisan ni jednim međunarodnim sporazumom.

Azijsko-pacifičke zemlje se već kreću na zagađivačima zraka 

Jasno je, međutim, da nekoliko azijsko-pacifičkih zemalja već uzeti u obzir zagađivače vazduha koje u svojim procesima planiranja i razvoja utiču na klimatske promjene.

Među njima su i Filipini, koji koriste metodologiju Koalicije da zauzmu integrirani pristup rješavanju problema zagađenja zraka i klimatskih promjena.

„Uključujemo se u proces procene kako da rešimo i jedno i drugo u smislu zajedničkih koristi kao način da podržimo implementaciju našeg NDC-a“, rekao je šef Odeljenja za klimatske promene, Biro za upravljanje životnom sredinom, Odeljenje za životnu sredinu i prirodne resurse Filipini, Albert Magalang.

„Filipini su već započeli nacionalno planiranje za SLCP-ove, koji će biti uključeni u nacionalnu bazu podataka, čineći ih dijelom naše infrastrukture podataka“, rekao je.

„Sviđa nam se pristup višestrukih koristi jer je to analitički okvir koji nam omogućava da kvantifikujemo koristi tokom vremena“, rekao je on, dodajući da je izazvao veliko interesovanje među partnerima.

Druge zemlje, poput Bangladeša, među najranjivijim zemljama svijeta na klimatske utjecaje, akutno su svjesne zdravstvenih prednosti smanjenja kratkotrajnih zagađivača i njegovih klimatskih prednosti.

„Postoji mnogo spaljivanja komunalnog čvrstog otpada jer ima malo deponija i velika upotreba tradicionalnih peći za kuhanje i tradicionalnih peći od cigle“, rekao je vanredni profesor na Odsjeku za građevinarstvo Bangladeškog univerziteta za inženjerstvo i tehnologiju, Tanvir Ahmed.

“SLCP mjere mogu postići do oko 16,000 izbjegnutih prijevremenih smrti godišnje u Bangladešu,” rekao je.

"Postoji interes za to koliko od ovih mjera može donijeti koristi kada se usvoje", rekao je on.

Zemlje takođe gledaju na druge „puteve“ u kontekstu procesa Pariskog sporazuma, koji od njih zahteva da redovno preispituju svoje nacionalno određene doprinose kako bi „odrazili najveću moguću ambiciju“ i pokazali napredak tokom vremena.

„S mjerama za borbu protiv kratkotrajnih zagađivača klime, možemo pomoći da se fokus pomjeri sa troškova djelovanja na koristi za klimu, javno zdravlje i produktivnost“, rekao je McDougall iz Koalicije.

---

Za primjer kako jedno pitanje ima implikacije na sve strane, pročitajte: Doprinos kratkotrajnih zagađivača klime ciljevima održivog razvoja