U SUSRET ČISTOM ZRAKU U BOSNI I HERCEGOVINI

Ovaj članak je preuzet sa web stranice Programa Ujedinjenih nacija za okoliš (UNEP). 

Dejtonski sporazum dostigao je prije 22 godina najavio eru mira za Bosnu i Hercegovinu. Danas, ova zemlja se suočava sa jednom od najsmrtonosnijih prijetnji u u svijetu, odgovornom za veći broj izgubljenih života diljem svijeta nego li je ijedan rat prouzrokovao – zagađenjem zraka.

Električna energija proizvedena iz uglja se većini doima kao dosta jeftinije rješenje u kratkoročnom smislu.

Nesumnjivo je da je istovremeno većina doživljava kao razvojnu mogućnost - elektična energija se čak i izvozi u susjedne zemlje.

No, koliko cijenu jeftina i „prljava“ energija postavlja na ljudsko zdravlje, okoliš i razvoj?

Odlazak zbog zagađenja

U gradu Tuzla se nalazi najveća termoelektrana na ugalj u Bosni i Hercegovini. Lignit, najprljavija vrsta uglja, se zagrijava na nekoliko stotina stepeni celzija za korištenje. Proizvedena toplota i para pokreću generator koji proizvodi električnu energiju. Istovremeno, elektrana ispušta 51,000 XNUMX tona toksičnog sumpor dioksida i drugih polutanata u zrak svake godine, a nalazi se tik do osnovne škole u Divkovićima.

„Jeftina energija iz uglja se percipira kao razvojna mogućnost.“

Zagađenje zraka, kao iznad navedeno iz termoelektrane na ugalj doprinosi razvoju respiratornih bolesti i srčanih problema, raka i astme. U cijeloj Bosni i Hercegovini, 44,000 XNUMX godina života se gubi svake godine zbog zagađenja zraka, odnosno zbog čestičnih tvari (PM) ili azot oksida – proizvedeni u Tuzli - ili zagađenje ozona. 21.5 posto BDP-a Bosne i Hercegovine kroz troškove nastale zatvarenjem škola ili zaustavljanjem rada zbog visokog zagađenja ili na primjer, zbog troškova zdravstvene njege ili goriva.

Filteri su ugrađeni na termoelektrani u Tuzli. Međutim, nakon nakon isteka roka trajanja oni se odlažu na deponiju otpada zajedno sa zagađujućim tvarima koje su absorbovali. Te tvari vjetar nosi do obližnjih kuća u Divkovićima koje su udaljene samo 1.5 kilometar.

U međuvremenu, u neposrednoj blizini termoelektrane, pepeo iz otpada i troske uglja iz termoelektrane se izbacuju na prostrane deponije.  

Ogromne količine vode se dodaju za pumpanje, odnosno izbacivanje smeća na ova mjesta. Kao rezultat, ono što je nekad bila obližnja farma sada je nalik močvarnom području. Kuća koju je obitelj nekada nazivala domom sada se nalazi na klizištu te je skoro pa sravnjena sa zemljom. Teški metali iz otpada prodiru u obližnje rijeke, dok se svakim danom sve više hemikalije dodaje u začepljene odvode, uzrokujući distopijski, skoro fluorescentni, plavi odsjaj na poplavljenim mjestima. „Odsjaj je daleko jači u ljetnim danima“, kaže Denis Zisko, koordinator za klimatske promjene i energiju pri Centru za ekologiju i energiju u Bosni i Hercegovini, dok nas vodi najsigurnijim putem kako bi imali što bolji pogled.

U Bosni i Hercegovini 44,000 XNUMX godina života se gubi svake godine zbog zagađenja zraka.

Konstrukcijski materijal najavljuje proširenje termoelektrane. „Mi to plaćamo našim zdravljem“, kaže Denis.

Lokalno stanovništvo u Tuzli koje se nalazi u neposrednoj blizini termoelektrane su u dilemi da li da ostanu tu živjeti ili da napuste to mjesto.

„Ljudi su otišli i odlaze iz grada ... ovdje uskoro neće biti stanovnika“, govori lokalni čovjek međunarodnim medijima koji izvještavaju o zagađenju zraka. Izvještaji navode da je broj lokalnog stanovništva spao sa XNUMX na oko XNUMX stanovnika. Izvještaji sugeriše da je lokalno stanovništvo desetkovano od 500 do oko 30 stanovnika.

„Ovaj grad je nekada bio najveći proizvođač ruža u Bosni i Hercegovini“, ponosno izjavljuje Blaško Iveljić koji živi u blizini toksične deponije. Ipak, nakon godina brige za susjedne obradive površine, pa i uzgajanja stoke na ovom području, Blaško je uštedio dovoljno sredstava kako bi omogućio da se njegova obitelj odseli što dalje od sveprisutnog zagađenja.

Tanki sloj pepela pokriva tikvice koje se protežu preko vrta obitelji Iveljić, dok nam zrak grebe grlo i pecka oči. Zagađenje je prouzrokovalo toksičnost i samim time nenaseljivost tuzlanskih okruženja.   

Prekid nastave u školama

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine – Sarajevu, dozvoljene vrijednosti čestičnih tvari u zraku su prekoračene 60-90 dana u godini, pa čak i 200 dana.

Pored industrije, uzroci loše, odnosno nezdrave, kvalitete zraka su saobraćaj, neadekvatno urbanističko-prostorno planiranje, grijanje na čvrsta goriva i prirodni uzročnici.

„Moja obitelj napušta grad čim se kvalitet zraka pogorša.“

Iznimno visoki nivoi zagađenja u zimskom periodu često podrazumijevaju i prekide nastave u školama – kao što je to bio slučaj sa Srednjom školom za okoliš i drvni dizajn u Sarajevu.

„O prekidu nastave u školi sam saznao gledajući vijesti. Jednim dijelom sam bio sretan, ali je tužno što je uzrok tome zagađenje zraka“, kaže Amar koji pohađa smjer hortikulture. „Zimi ne vježbam napolju. Ponekad bude teško čak i disati“, navodi Amar.

„Moja obitelj napušta grad čim se kvalitet zraka pogorša – i to na obično XNUMX-XNUMX dana u godini“, dodaje njegov prijatelj Samir, objašnjavajući jedan od načina bijega od zagađenja za one koji si to mogu priuštiti.

Potrebni odgovori

Izvještaj Programa UN-a za okoliš o zagađenju, objavljen pred treću Okolišnu skupštinu Ujedinjenih nacija s fokusom na istu temu, preporučuje diseminaciju podataka kao jedno od rješenja. Vjerodostojni i jasni podaci su potrebni kako bi se izdala upozorenja građanima o zagađenju ili učinkovitim mjerama za smanjenje zagađenja.

Stanice za monitoring kvalitete zraka nabavljene od strane Programa UN-a za okoliš i Globalnog fonda za okoliš, i Globalni fond za životnu sredinu, sa dostupnim realnim podacima, mogu doprinijeti poboljšanju stanja.

 

„Prije nekih XNUMX-XNUMX godina, ljudi ovdje nisu uopće spominjali zagađenje zraka“, objašnjava Enis Omerčić, ekspert za kvalitet zraka pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu, na stanici Ivan Sedlo izvan Sarajeva.

Danas, svijest i potreba za promjenom rastu.

Zagađenje zraka je tema političkih razgovora i novinskih članaka. Novi napori da se podigne svijest o uticaju zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini i stimulišu rješenja će biti prioritiet rada UN Inicijative za kvalitet zraka (UN A.I.R).

AirQ softver će omogućiti povezivanje podataka o vrstama zagađenja zraka sa konkretnim uticajem na zdravlje, te na taj način poboljšati odgovore politika. Nove stanice za monitoring kvalitete zraka su također planirane za gradska područja, a razmatra se i priključenje BreatheLife globalnoj kampanji.

Izvještaj Programa UN-a za okoliš također upućuje na neadekvatne administrativne kapacitete i manjak političke volje kao nedostatke, odnosno prepreke u borbi protiv zagađenja.  

Do danas, „nije se davala pozornost troškovima gubitaka u zdravstvu, ekonomiji i okolišu pri planiranju politika“, izjavila je ministrica Edita Đapo za turizam i okoliš u Federaciji BiH na konferenciji „Čist zrak za sve“, koju je organizirao Program UN-a za okoliš u oktobru 2018. godine.

Plan djelovanja

Rezolucija dogovorena na Okolišnoj skupštini Ujedinjenih nacija ima za cilj unapređenje kvalitete podataka i stvaranje uvjeta za čistu energiju, saobraćaj, omogućavajući održivi razvoj.

Jedan od fokusa Programa UN-a za okoliš jeste pružanje podrške zemljama da započnu sa korištenjem pristupačnih mreža za kvalitet zraka i podizanje svijesti, kao i identifikacija, prioritizacija i adresiranje glavnih izvora zagađenja.

Iako se još mnogo mora uraditi, ovo su neke od započetih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Grijanje kuća i prostora je jedan od najvećih potrošača energije u zemlji.

Kotlovi na biomasu će srezati emisiju ugljičnog dioksida za više od 90 posto, te omogućiti uštede od milijun eura u troškovima za gorivo.

Program UN-a za okoliš pruža podršku drugom najvećem gradu – Banja Luci, u prelasku na i korištenju obnovljivih izvora energije u sistemu grijanja, kao dio projekta unutar Inicijative cetralnog grijanja u gradovima.

Na tranziciji će biti instalirano deset kotlova na biomasu, koji će smanjiti emisiju štetnog sumpor-dioksida i ugljen-dioksida za preko 90 posto, a uštedeti gotovo milion eura troškova goriva svake godine.

Istorija je pokazala da je moguće sprečavanje katastrofa koje uzrokuju enormne štete po okoliš, kao i značajna poboljšanja kvalitete zraka, pomenuo je Christer Johansson, savjetnik pri Švedskoj agenciji za zaštitu okoliša na konferenciji „Čist zrak za sve“.

„Mnogi ljudi u ovoj državi trpe i snose posljedice zbog zagađenja zraka“, podsjeća Harun, koji je pri kraju svog školovanja u Školi za okoliš i drvni dizajn u Sarajevu. „Trebamo promjene!“

---

Fotografija natpisa Michał Huniewicz / CC BY 2.0.